Životne priče nekih ljudi ostavljaju dojam kao da namjerno traže nevolje i patnju. Takve ljude često u šali ili ozbiljno nazivaju mazohistima, no je li ovaj izraz točan?
Mazohizam i seks
Koncept mazohizma uveo je njemački psihijatar Kraft-Ebing i u početku se odnosio samo na sferu seksualnih odnosa. Mazohizam se shvaćao kao mentalni poremećaj, uslijed kojeg pojedinac treba iskusiti bolne senzacije kako bi dobio seksualno zadovoljstvo. Mazohizam je usko povezan sa sadizmom, stoga su u psihijatriji kombinirani u opći pojam "sadomazohizam". Sama riječ mazohizam dolazi od prezimena književnika Sacher-Masocha, koji je često u svojim knjigama opisivao sličan oblik seksualnih odnosa.
S gledišta moderne psihijatrije, pojava seksualnog uzbuđenja i primanja užitka nije povezana toliko sa samom činjenicom osjećaja fizičke boli, koliko s emocionalnom komponentom: osjećajem pokornosti, poniženja itd. U principu, do određene točke, sadomazohizam se ne smatra odstupanjem, a mnogi parovi koriste njegove elemente u igrama u krevetu, ali ako bol i poniženje postanu jedini način za zadovoljstvo, vrijedi se obratiti stručnjaku.
Pogled psihologa
U psihologiji su mazohisti ljudi koji svjesno ili podsvjesno stvaraju situacije u kojima se mogu osjećati poniženima. Ovdje se ne radi o seksualnom zadovoljstvu, već o raznim kompleksima koji tjeraju pojedince da izazivaju manifestacije agresije na sebe. Tipično, razlog takvom ponašanju leži u traumama iz djetinjstva povezanim s neodobravanjem ili zlostavljanjem roditelja i vršnjaka. Psihološki mazohizam jedan je od razloga ponašanja žrtve, odnosno takav postupak u kojem će se potencijalni agresor najvjerojatnije pretvoriti u stvarni.
Doživljavajući zadovoljstvo agresije, kažnjavanja i ponižavanja, ljudi se, nažalost, rijetko usude shvatiti i promijeniti svoje ponašanje. Ako u slučaju seksualnih senzacija slučaj, najčešće, ne ide dalje od odnosa u paru, tada je psihološki mazohist u stanju uništiti cijeli svoj život. Kako bi udovoljila svojim kompleksima, osoba može namjerno griješiti na poslu, birati najneprimjerenije partnere, provocirati svoje bliže na agresiju. Sve to, naravno, nema najbolji učinak na kvalitetu života. Ako primijetite simptome mazohističkog ponašanja kod sebe ili kod nekoga koga poznajete, možda ima smisla obratiti se psihologu.
