Eksperiment je jedna od glavnih istraživačkih metoda u psihologiji. Moguće je razlikovati različite vrste eksperimenata, ovisno o načinu izvođenja, rezultatu udara i razini svjesnosti.
Upute
Korak 1
Laboratorijski pokus provodi se u posebno stvorenim uvjetima. U umjetnom okruženju eksperimentator je u mogućnosti ograničiti utjecaj dodatnih varijabli što je više moguće. Ispitanici su izloženi samo onim izoliranim čimbenicima, čija reakcija zanima istraživača. Ovim čimbenicima može se manipulirati praćenjem promjena u odgovorima.
Korak 2
Istraživač u laboratorijskom eksperimentu zauzima aktivan položaj, vrši kontrolu i komunicira s ispitanicima. To može biti i direktiva. U laboratorijskim pokusima često se koristi posebna oprema za pouzdano bilježenje promjena u pokazateljima. Nedostatak laboratorijskog eksperimenta je poteškoća u korelaciji njegovih rezultata sa stvarnim životom.
3. korak
Terenski pokus provodi se in vivo. Ispitanici su uključeni u svoje normalno životno okruženje. Eksperimentator zauzima pasivan položaj promatrača i, ako je moguće, ne ometa tijek eksperimenta. Ispitanici često nisu svjesni svog sudjelovanja u istraživanju. To im je neophodno kako bi se ponašali prirodno, a ne društveno poželjno. Istraživač nema kontrolu nad varijablama. Ovakav eksperiment omogućuje vam donošenje zaključaka o ponašanju ljudi u određenim životnim situacijama.
4. korak
Formativni ili psihološko-pedagoški eksperiment sastoji se u pružanju usmjerenog utjecaja na ispitanika kako bi se oblikovala određena vještina. Vrlo popularna vrsta eksperimenta u obrazovnoj psihologiji. Treba ga provoditi pod vodstvom kvalificiranog stručnjaka, jer pogrešno izlaganje može dovesti do negativnih posljedica za ispitanika. Ova ili ona psihološka vještina razvija se pod utjecajem djela. Primjerice, ispitanici dobivaju zadatke. Eksperimentator je aktivno uključen u proces i vrši kontrolu.
Korak 5
Utvrđujući eksperiment želi potvrditi prisutnost bilo kojeg fenomena. Tijekom takvog istraživanja obično se otkriva stupanj razvijenosti određenog svojstva kod ispitanika. Vrlo često utvrđujući eksperiment prethodi onom formativnom. Eksperimentator dobiva potrebne podatke, a zatim radi na poboljšanju karakteristika koje nas zanimaju. Patopsihološki eksperiment provodi se kako bi se proučili mentalni procesi i stanja osobe i utvrdile moguće povrede. To se radi pomoću posebno razvijenih tehnika.
