Majčino mlijeko je najidealnija hrana za novorođenče. Nekoliko dana nakon porođaja, kolostrum se izlučuje iz majčinih dojki, čak i ako sadrži puno imunizirajućih antitijela. Dojenje je prirodan i vrlo važan proces koji se samo treba prilagoditi i na koji se i majka i dijete moraju naviknuti.
Važnost dojenja
Prednosti majčinog mlijeka su brojne. Prvo, to je cjelovita hrana, sadrži sve vitamine, hranjive sastojke i masti koje su djetetu potrebne. Drugo, majčino mlijeko lako se apsorbira u djetetovom želucu. Treće, dojenje je korisno za samu majku jer pomaže u smanjivanju maternice na njezinu normalnu veličinu. Pored svega toga, majčino mlijeko je uvijek dostupno i besplatno.
Ako je moguće, dojenje je neophodno. Ovaj će postupak osigurati točan razvoj djeteta, uspostaviti emocionalni kontakt s njim i pozitivno utjecati na zdravlje majke.
Tijekom dojenja uspostavlja se blizak i nježan odnos između mame i djeteta, koji donosi oboje zadovoljstvo. Takav bliski kontakt mora se uspostaviti odmah nakon poroda, kad je novorođenčetu toliko važno da se osjeća sigurno u njemu nepoznatom svijetu.
Istraživanja su dokazala da majčino mlijeko pomaže djetetu da se intelektualno razvija. Kako stare, dojena djeca na testovima inteligencije prolaze sve bolje od umjetno hranjenih.
Ako se majka koja doji iznenada razboli, u njezinom se tijelu počinju razvijati antitijela. Neki leukociti, jednom kada se nađu u mliječnoj žlijezdi, tamo stvaraju zaštitna antitijela koja kroz mlijeko prolaze u djetetovo tijelo. Ta antitijela štite novorođenče od mnogih bolesti.
Dojenje značajno smanjuje rizik vašeg djeteta od dijabetesa u starijoj dobi. Također smanjuje vjerojatnost pretilosti i hipertenzije kasnije u životu.
Umjetno hranjenje
Proizvođači umjetnih adaptiranih mliječnih mlijeka nastoje što više ponoviti sastav majčinog mlijeka u svom proizvodu. Međutim, još uvijek nije bilo moguće u potpunosti pristupiti genijalnom izumu prirode. Smjesama nedostaju komponente sadržane u prirodnom majčinom mlijeku, pa neka djeca razvijaju alergije, neuropsihološke poremećaje ili probavne poremećaje.
U umjetnim smjesama nema regulatornih peptida (proteini humanog kazeina) koji su djetetu potrebni za pravilan razvoj.
Potrebno je dojiti dijete što je duže moguće, do 1-3 godine. Prijelaz na umjetno hranjenje provodi se samo u slučajevima kada dojenje nije moguće.
