Kriza Kao Ekonomski Fenomen

Sadržaj:

Kriza Kao Ekonomski Fenomen
Kriza Kao Ekonomski Fenomen

Video: Kriza Kao Ekonomski Fenomen

Video: Kriza Kao Ekonomski Fenomen
Video: Кто входит в мировое правительство: Названы имена 2024, Svibanj
Anonim

Ekonomska kriza je stanje ekonomije zemlje kada dolazi do značajnog pada proizvodnje, dobro funkcionirajuće proizvodne veze prestaju funkcionirati, velike i male tvrtke bankrotiraju, a stopa nezaposlenosti naglo raste. Kao rezultat, prihodi stanovništva padaju, a mnogi se nađu ispod granice siromaštva.

Kriza kao ekonomski fenomen
Kriza kao ekonomski fenomen

Uzroci krize

Govoreći o uzrocima krize, većina ekonomista ukazuje na tržišnu neravnotežu. Ponuda robe premašuje potražnju i ljudi prestaju kupovati robu. Poduzeća su prisiljena smanjiti cijenu svojih proizvoda. Zarađeni novac više ne plaća proizvodnju, što rezultira poduzetnicima u stečaju. Stoga često govore o „krizi prekomjerne proizvodnje“. Pad dohotka kućanstava dovodi do još većeg pada potražnje i uzrokuje novi val zatvaranja i otpuštanja tvornica.

N. D. Kondratjev je razvoj gospodarstva predstavio u obliku velikih ciklusa, u kojima je kriza samo prirodni dio. Ciklus se sastoji od faza: početne, kada se čini da je sve u redu, - krize - depresije - gospodarskog oporavka. Ti su ciklusi povezani s razvojem znanosti i tehnologije, što dovodi do pojave novih industrija koje se počinju brzo razvijati. Istodobno stare industrije propadaju. Kriza započinje s njima. Krize u gospodarstvu mogu se povezati i s ratom, prirodnim katastrofama itd.

Vrste kriza

Ekonomisti govore o dvije vrste kriza - recesiji i depresiji. Recesija - kada gospodarstvo doživi pad razine proizvodnje, odnosno negativnog BDP-a, najmanje šest mjeseci. Istodobno, pad ne doseže svoj minimum.

Depresija je vrlo jaka, duboka ili produljena recesija, kada opseg proizvodnje značajno opadne i to stanje traje vrlo dugo, ponekad i nekoliko godina.

Velika depresija 1930-ih klasičan je primjer teške depresije. Između 1929. i 1933. proizvodnja u Sjedinjenim Državama pala je za 30%. 1933. oko četvrtine radno sposobnog stanovništva bilo je nezaposleno. Tvrtke nisu mogle prodati svoje proizvode i zatvorile su svoje tvornice i urede u ogromnom broju.

Posljedice kriza vrlo su značajne za društveni život zemalja. Primjerice, zbog krize raste interes za religiju, povećava se smrtnost od raznih bolesti, raste broj samoubojstava, porast je alkoholizma i stanovništva koje konzumira jeftina pića. Kriminal je u porastu. Turizam je naglo smanjen.

Krize liječe ekonomiju uništavanjem zaostalih metoda proizvodnje. A kriza je ta koja ljude tjera na traženje novih načina upravljanja gospodarstvom, što u konačnici dovodi do gospodarskog oporavka.

Preporučeni: