Kriza Kao Ekonomski Fenomen

Kriza Kao Ekonomski Fenomen
Kriza Kao Ekonomski Fenomen
Anonim

Ekonomska kriza je stanje ekonomije zemlje kada dolazi do značajnog pada proizvodnje, dobro funkcionirajuće proizvodne veze prestaju funkcionirati, velike i male tvrtke bankrotiraju, a stopa nezaposlenosti naglo raste. Kao rezultat, prihodi stanovništva padaju, a mnogi se nađu ispod granice siromaštva.

Kriza kao ekonomski fenomen
Kriza kao ekonomski fenomen

Uzroci krize

Govoreći o uzrocima krize, većina ekonomista ukazuje na tržišnu neravnotežu. Ponuda robe premašuje potražnju i ljudi prestaju kupovati robu. Poduzeća su prisiljena smanjiti cijenu svojih proizvoda. Zarađeni novac više ne plaća proizvodnju, što rezultira poduzetnicima u stečaju. Stoga često govore o „krizi prekomjerne proizvodnje“. Pad dohotka kućanstava dovodi do još većeg pada potražnje i uzrokuje novi val zatvaranja i otpuštanja tvornica.

N. D. Kondratjev je razvoj gospodarstva predstavio u obliku velikih ciklusa, u kojima je kriza samo prirodni dio. Ciklus se sastoji od faza: početne, kada se čini da je sve u redu, - krize - depresije - gospodarskog oporavka. Ti su ciklusi povezani s razvojem znanosti i tehnologije, što dovodi do pojave novih industrija koje se počinju brzo razvijati. Istodobno stare industrije propadaju. Kriza započinje s njima. Krize u gospodarstvu mogu se povezati i s ratom, prirodnim katastrofama itd.

Vrste kriza

Ekonomisti govore o dvije vrste kriza - recesiji i depresiji. Recesija - kada gospodarstvo doživi pad razine proizvodnje, odnosno negativnog BDP-a, najmanje šest mjeseci. Istodobno, pad ne doseže svoj minimum.

Depresija je vrlo jaka, duboka ili produljena recesija, kada opseg proizvodnje značajno opadne i to stanje traje vrlo dugo, ponekad i nekoliko godina.

Velika depresija 1930-ih klasičan je primjer teške depresije. Između 1929. i 1933. proizvodnja u Sjedinjenim Državama pala je za 30%. 1933. oko četvrtine radno sposobnog stanovništva bilo je nezaposleno. Tvrtke nisu mogle prodati svoje proizvode i zatvorile su svoje tvornice i urede u ogromnom broju.

Posljedice kriza vrlo su značajne za društveni život zemalja. Primjerice, zbog krize raste interes za religiju, povećava se smrtnost od raznih bolesti, raste broj samoubojstava, porast je alkoholizma i stanovništva koje konzumira jeftina pića. Kriminal je u porastu. Turizam je naglo smanjen.

Krize liječe ekonomiju uništavanjem zaostalih metoda proizvodnje. A kriza je ta koja ljude tjera na traženje novih načina upravljanja gospodarstvom, što u konačnici dovodi do gospodarskog oporavka.

Preporučeni: