Odgajati dijete nije lako. Ali ponekad smo mi sami uzrok djetetovih hirova. Uostalom, ponašanje djeteta često gledamo s visine svoje dobi, iskustva, fiziološkog razvoja. Evo 10 najčešćih pogrešaka koje roditelji čine, a da ni ne pomisle na njihov značaj. Odgovorite sami na ova pitanja prije nego što prijeđete posvuda grdeći svoje dijete.
Upute
Korak 1
Jesu li naši zahtjevi primjereni dobi djeteta? Malo dijete nema strpljenja. Njihova se volja razvija tek od 9-10 godine. Stoga nema smisla zahtijevati spartansko suzdržavanje od predškolca, vaši su zahtjevi najčešće u početku osuđeni na neuspjeh.
Korak 2
Razumijemo li razloge ponašanja određenog djeteta? Uzimamo li u obzir njegove potrebe i interese? Promatranje problema iz perspektive djeteta nužno će dovesti, ako ne do željenog rezultata, onda barem do kompromisa između strana.
3. korak
Gledamo li uvijek na tjelesno stanje djeteta? Može biti gladan, umoran ili zabrinut zbog nečega. Bez obzira koliko nam se smiješni dječji strahovi činili, njih treba shvatiti ozbiljno i pokušati ih riješiti na samom početku.
4. korak
Ne potiskujemo li svojim zahtjevima prirodne mehanizme dječjeg razvoja? Pokušajte gledati na djetetovu želju da bude svugdje i svugdje u isto vrijeme, ne kao svoju kaznu, već kao sretnu priliku za svoje dijete da istraži ovaj svijet.
Korak 5
Ne čini li nam se ponekad da dijete čini sve namjerno da nam inati? Daleko od toga. Samo što ljudsko sjećanje, osim raznih korisnih i ne baš mnogo informacija, pohranjuje i stare pritužbe. Često se pojave u našem odnosu s djetetom. Zaboravite ih, već ste odrasla osoba i nije uvijek korisno vratiti nasilniku, posebno kada je riječ o vlastitom djetetu.
Korak 6
Proturječimo li fiziološkim osobinama djeteta? Ako ni sami ne želite spavati ili jesti, kako to možete učiniti samo riječima?
Korak 7
Prenosimo li svoje pogreške na dijete? Možda je kriva vaša lijenost, zaborav ili nepažnja? Odgovorite iskreno na ovo pitanje.
Korak 8
Znamo li popustiti, pregovarati s ljudima, postići kompromis? Čemu mi sami možemo naučiti dijete na polju ljudskih odnosa? Što činimo da nas dijete sluša?
Korak 9
Precjenjujemo li djetetove mogućnosti u percepciji opasnosti? Je li moguće u njegovoj dobi predvidjeti situaciju i vidjeti sve moguće posljedice?
Korak 10
Uzimamo li u obzir osobnost djeteta? Ne zaboravljamo li na njegove osobine, interese i želje?
